U posljednjih mjesec dana svjedoci smo povijesnih događaja, koja utječu na kretanja cijena na financijskim tržištima obarajući rekorde u mnogim pogledima. Iznimna volatilnost prisutna je u gotovo svim klasama imovine na što je mnoštvo centralnih banka reagiralo uvođenjem svih raspoloživih mjera podrške tržištima i gospodarstvu, uključujući snižavanje kamatnih stopa i otkup obveznica a kako bi podržali likvidnost sustava.

Tečaj EURHRK i kamatne stope:

Od početka ožujka tečaj kune prema euru slabi. Razloge možemo tražiti u očekivanju pada turističkih aktivnosti u predstojećoj turističkoj sezoni, te smanjenju ili izostanku sezonalnog kretanja tečaja, a sve uslijed zbivanja oko korona virusa. Hrvatska narodna banka (HNB) je u više navrata prodajom eura (preko 1,5 milijardi EUR) pokušavala zaustaviti deprecijaciju kune. Tečaj se stabilizirao na razinama 7,60.

Osim deviznih intervencija HNB je proveo još niz drugih mjera s ciljem održavanja financijske stabilnosti sustava. Prošli ponedjeljak je održana strukturna operacija kojom je bankama plasirano 3,8 milijardi kuna na pet godina uz stopu od 0,25%. U srijedu je HNB operacijom fine prilagodbe otkupila 4,075 milijardi državnih obveznica Republike Hrvatske (ukupno do sada 4,287 milijardi kuna) i time dala podršku likvidnosti sustava. Najavljeno je i spuštanje kamatne stope na strukturne operacije. Uz sve to HNB je spustila stopu obvezne pričuve s 12% na 9%, te na taj način „oslobodila“ dodatnih 10,45 milijardi kuna.

Obvezničko tržište

Najveće središnje banke su provodile mjere povećanja likvidnosti sustava. Američka središnja banka (Fed) je tijekom ožujka spustila referentnu kamatnu stopu na 0,0% odnosno za čak 1,5% i time dala jasan signal da je spreman učiniti sve da se osigura likvidnost sustava. S druge strane Europska središnja banka (ECB) je objavila mjeru pod nazivom PEPP – Pandemic Emergency Purchase Programme kojom će otkupljivati državne i korporativne obveznice euro zone u vrijednosti 750 milijardi EUR.

Dioničko tržište

Dionička tržišta i dalje su volatilna te je zabilježen pad cijena dionica zbog neizvjesnosti od posljedica koje će pandemija koronavirusa imati na svjetsko gospodarstvo. Američki dionički indeksi prošlog tjedna zabilježili su pad od 15%, što znači da su u kratkom razdoblju od mjesec dana izgubili više od 30% vrijednosti. Europski dionički indeksi zabilježili su blaži tjedni pad (do 5% vrijednosti), no oni su također u minusima od cca 35% s obzirom na razine otprije mjesec dana.

Radi li se o opravdanoj reakciji dioničkog tržišta na gospodarsko zamrzavanje najrazvijenijih tržišta te kakve će zaista gospodarske posljedice ostaviti pandemija, teško je odgovoriti u ovom trenutku. Mnogi trenutnu situaciju na dioničkom tržištu uspoređuju s financijskom krizom 2008. godine,  no radi se o dva potpuno drugačija događaja. Dok je financijska kriza 2008. godine bila uzrokovana unutarnjim problemima financijskog sustava, trenutna pandemija uzrokovana je vanjskim faktorom koji je potpuno drugačiji od onoga kojem smo svjedočili prije 12 godina.

Iako je bilo neizvjesno kako će vodeće svjetske središnje banke odgovoriti na trenutnu gospodarsku krizu zbog suženog prostora već niskih kamatnih stopa, odlučile su djelovati sinkronizirano i maksimalno iskoristiti svoje mogućnosti.

Spremnost na neograničenu potporu državama i kompanijama pogođenih krizom trebala bi utjecati na neometano funkcioniranje financijskih tržišta te osigurati da se financijski uvjeti ne pogoršavaju.

Naime, najviše pogođeni gospodarskim posljedicama zbog zamrzavanja gospodarstva trebala bi biti mala i srednja poduzeća koja će ući u probleme s likvidnošću, te dobar dio stanovništva koje bi moglo ostati bez posla, odnosno sa smanjenim prihodima. Stoga su najrazvijenija svjetska gospodarstva već najavila ogromne pakete fiskalnih stimulansa koji se mjere u bilijunima dolara (SAD) i stotinama milijardi eura (europske zemlje). Naravno, da bi to bilo moguće, bit će potrebno dodatno zaduživanje, zbog čega će biti potrebna koordinirana akcija monetarne vlasti (središnje banke) i fiskalne vlasti (pojedine vlade).

No, upravo u ovakvim trenucima neizvjesnosti potrebno je napomenuti da ulagatelji trebaju gledati na dugoročnu perspektivu svojeg ulaganja i držati portfelj diverzificiranim.

Izjava o odricanju odgovornosti
Ovaj tekst izrađen je isključivo u informativne svrhe i ne smije se reproducirati, prevoditi ili činiti dostupnom trećim osobama osim namjeravanog korisnika, u cijelosti ili djelomice, bez prethodne pisane suglasnosti Raiffeisen Invest d.o.o. u svakom pojedinom slučaju. Ovaj tekst ne predstavlja investicijski savjet ili osobnu preporuku glede kupovanja, držanja ili prodaje udjela u investicijskim fondovima pod upravljanjem Raiffeisen Invest d.o.o., niti ponudu ili poziv na kupnju ili prodaju udjela u investicijskim fondovima te ne zamjenjuje niti dopunjuje bilo kakav pravni dokument koji je po propisima bilo koje države, uključujući i Republiku Hrvatsku, potreban za kupnju ili prodaju udjela u investicijskim fondovima, bez obzira radi li se o malim ili profesionalnim ulagateljima te bez obzira radi li se o subjektima ili rezidentima Republike Hrvatske ili koje druge jurisdikcije.

Ovaj tekst temelji se na javno dostupnim informacijama, koje smatramo pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzimamo nikakvu odgovornost. Sve informacije sadržane u ovom tekstu utemeljene su jedino na javno dostupnim informacijama i pod pretpostavkom da su te informacije cjelovite i točne, a što ne mora biti slučaj i za korisnika predstavlja rizik, kako izdavatelja, tako i tržišta kapitala i općih gospodarskih ili političkih okolnosti i izgleda. Procjene, projekcije, preporuke ili predviđanja budućih događaja te mišljenja iznesena u ovom tekstu predstavljaju neovisne prosudbe djelatnika Raiffeisen Invest d.o.o. na dan objavljivanja, ako nije drugačije navedeno. Za izradu ovog teksta značajni su bili sljedeći materijalni izvori: Hrvatska narodna banka, Ministarstvo financija, Zagrebačka burza, Bloomberg

Ovaj tekst ne može predstavljati i ne predstavlja temelj za donošenje investicijske odluke, već se svi korisnici pozivaju da se prije donošenja investicijske odluke informiraju dodatno i u mjeri koju drže potrebnom.

Raiffeisen Invest d.o.o., RBA te bilo koje s njima povezano društvo kao ni njihovi direktori, ovlaštene osobe ili zaposlenici, te bilo koja druga osoba, ne prihvaćaju nikakvu odgovornost (iz nemara ili drugog razloga) za bilo kakve gubitke prouzročene na bilo koji način zbog korištenja ovog teksta ili njezinog sadržaja, odnosno na drugi način prouzročene s njom u vezi.
Ovaj tekst se objavljuje ulagateljima od kojih se očekuje donošenje samostalnih investicijskih odluka i procjene rizika ulaganja, kako rizika samog izdavatelja tako i tržišta kapitala i općih gospodarskih ili političkih okolnosti i izgleda, bez nepotrebnog oslanjanja na ovaj tekst, te se, bez prethodnog odobrenja Raiffeisen Invest d.o.o., ne smije distribuirati, umnažati ili objavljivati u cijelosti ili djelomično ni u koju svrhu.