Posljednja dva tjedna nisu donijela značajnije pozitivne pomake na tržištima kapitala. Investitori su i dalje neskloni rizičnijim investicijama, a uzrok je slab napredak u pronalasku instrumenata kojima bi se dužnička kriza eurozone dovela u red.

Obveznička tržišta i dalje karakterizira visok prinos na državne obveznice, a nakon grčkog i talijanskog pitanja, aktualizirala se situacija u Španjolskoj čiji je prinos na desetogodišnje obveznice trenutno na 6,6%. Rejting agencija Moody's zaprijetila je Francuskoj rezanjem kreditnog rejtinga ukoliko u skorom vremenu ne sredi stanje u javnim financijama. Njemačka je zabilježila jednu od najlošijih aukcija obveznica od uvođenja eura  što je dodatno produbilo strahovanja od širenja dužničke krize u eurozoni. Posljedično i dionička tržišta reagiraju s oprezom, a investitori traže jasnije signale od euro čelnika na temelju čijih će se odluka kreirati sentiment  i u narednim tjednima. 
Europska komisija objavila je prijedloge za jačanje ekonomskog upravljanja u eurozoni, koji bi trebali osigurati opstanak zajedničke valute. Drugim riječima zemlje članice eurozone nacrte godišnjih proračuna prvo će slati u Bruxelles, dok će Komisija imati ovlasti poslati nacrte proračuna na doradu ako ocijeni da bi se mogao prekršiti pakt o stabilnosti i rastu eura, koji propisuje da proračunski deficit ne smije prelaziti tri posto BDP-a. Također pojavila su se nagađanja kako bi Europska Središnja Banka mogla postaviti takozvani „cap“ odnosno maksimalnu visinu stope po kojoj bi se zemlje članice mogle zaduživati na 5 posto. Sukladno situaciji naši konzervativniji fondovi i dalje drže kratku duraciju dok mješovitim i dioničkim fondovima trenutna volatilnost nalaže aktivniji pristup upravljanja imovinom.

Najnovije izdanje RBA tjednog pregleda možete pročitati ovdje.

Ukoliko želite primati RBA tjedni pregled putem e-maila možete to učiniti putem kontakt obrasca.